Kako ispeći kruh s domaćim kvasom?

Maja u suradnji s Fitness.com.hr

Napravili ste domaći kvas i sada biste trebali ispeći kruh. Osim kvasa, brašna, vode i soli trebat će vam posuda u kojoj ćete dizati kruh. Idealno pleteni banneton, ali nije nužno. Trebat ćete i posudu za pečenje s poklopcem, koja može u pećnicu. Pripremite si i neku spatulu ili lopaticu, a dobro će vam doći i oštar nož ili žilet, kojim ćete zarezati kruh prije pečenja.

Je li vaš kvas spreman za upotrebu, možete provjeriti tako da komadić kvasa stavite u čašu s vodom. Ako pluta, moći ćete zamijesiti tijesto i ono će se dići.

Isprobala sam više recepata i s vremenom naučila promatrati tijesto, manipulirati sastojcima, ali za početak se držite jednog recepta, dok vam ne postane rutina. Kasnije se slobodno upustite u mijenjanje brašna, dodavanje sjemenki, povećavanje količine vode i slično.

Pekari se koriste postotcima. Dakle, ako imate kilogram brašna, onda upotrijebite 20% kvasa, 60% vode, 2% soli. To bi značilo kilogram brašna, 200g kvasa, 600g vode i 20g soli. Ako koristite raženo brašno za kruh, dodajte više vode. Ako koristite pirovo, dodajte malo manje vode.

Kućni pekari najčešće nemaju jako velik kvas, niti se mora stavljati toliko kvasa. Količine u receptima variraju pa se kruh može zamijesiti i s manje kvasa. Ja na otprilike pola kilograma brašna uglavnom koristim 50g kvasa. Neki stavljaju i manje. Neki prvo miješaju vodu i brašno, kasnije dodaju kvas, no ja odmah pomiješam kvas i jednaku količinu brašna i vode.

Na primjer, odvojite 20g kvasa i pomiješajte sa 120g brašna i 120g vode. To se zove predtijesto ili poolish. Dakle to bi zapravo bio svježe nahranjen starter. Neki ga još zovu i biga, ali to je ipak bio nešto manje vlažna, čvršća varijanta i često se radi s kupovnim kvascem i koristi u talijanskim receptima.

Predtijesto ostavite da stoji barem 12 sati. 
Zatim dodajte još 360g glatkog ili manitoba (00) brašna i 180-200g tople vode pa mijesite ili miksajte nekoliko minuta. To je autoliza, tijekom koje se tijesto hidrira, a prirodni enzimi u brašnu razgrađuju strukture i unaprjeđuju gluten. Zbog toga je tijesto lakše za baratanje, boljeg okusa i teksture.

Ostavite tijesto pokriveno 20ak minuta pa zatim umijesite 10g soli. Sol se dodaje naknadno zato što ona usporava djelovanje kvasa.


Pokrijte krpom ili poklopite pa ostavite da se diže oko 45 minuta.
Nakon toga slijedi prvo preklapanje. Tijesto izvadite na lagano pobrašnjenu površinu, razvucite sa svih strana i formirajte u pravokutnik. Zatim preklopite lijevu stranu prema sredini pa desnu preko nje. Zamotajte u štrucu.

Osim na ovaj način, tijesto možete preklapati i u posudi. Tijesto vucite prema gore pa preklopite prema sebi. Okrenite posudu i ponovite. Tako učinite sa sve četiri strane tijesta.

Ostavite u posudi i pokrijte, dižite opet 45 minuta. Razvucite, preklopite, zamotajte. Ponovite još jednom ili dvaput.
Zatim kruh stavite u banneton za dizanje ili košaru/posudu obloženu pobrašnjenom krpom i dižite još 2.5-3 sata.
(Možete staviti i u hladnjak preko noći pa peći idući dan.)

Pećnicu zagrijte na 230C. U njoj zagrijte posudu za pečenje s poklopcem. To može biti gusena, emajlirana, vatrostalna, bilo koja posuda s poklopcem, koja smije u pećnicu. Možete upotrijebiti i papir za pečenje, da vam bude lakše. Kruh stavite glatkom, nezamotanom stranom prema gore, u zagrijanu posudu. Nemojte ga grubo prebacivati, da vam se ne spljošti. Zarežite ga žiletom. Povucite bočno, da dobijete jednako dubok rez. Možete napraviti i par manjih ili u nekom obliku po želji.

Pecite 25 minuta s poklopcem. Zatim otklopite i pecite još 20 minuta. Ja ponekad nakon prvih 25 minuta izvadim kruh iz posude i stavim ga da se peče na rešetki od pećnice.

Možete nakon otklapanja posude na dno pećnice staviti posudu s vodom, kako bi para vlažila kruh i omogućila formiranje lijepe korice, no kruh će biti odličan i bez tog koraka.

Kada kruh ispečete, izvadite ga iz pećnice i stavite na rešetku. Pričekajte da se ohladi. Znam da je teško odoljeti, ali nemojte ga rezati dok je vruć. Uživajte u njegovom pucketanju.

LEPI DEČKI BREWERY

Maja u suradnji s Lepi dečki brewery

Sigurna sam da čak i oni koji baš i ne vole pivo (blasfemija!) znaju da je posljednih godina craft pokret u Hrvatskoj sve jači i brojniji. Moram priznati da me to jako veseli jer na radost nas ljubitelja piva sve je veći izbor i sve veći broj kvalitetnih piva.

Meni iznimno dragi (i najlepši) upravo su Lepi dečki. Kada su mi se javili, bila sam oduševljena jer sam vjerni fan otkako me s njihovim divotama upoznao moj dragi frend Rudolf-Rudi. Prvotnu napast da ih jednostavno popijem u dobrom društvu teška sam srca otklonila i odlučila ih predstaviti u nekim meni dragim receptima, koji će nadam se i vama biti zanimljivi.

Lepi dečki svoje vragolije kuhaju u Čakovcu. Osnovani su 2016. i u posljednje tri godine ostvarili su sjajan proboj na tržište. Imaju odličan izbor piva, od Kaj-ela koji je, osim što ima savršeno geeky ime, divan i lagano grejpast pale ale za sve, pogotovo one koji možda nisu navikli na craft piva i ne žele se šokirati odmah na početku.

Ako volite blonde ale, probajte Waitapu. Za ljubitelje pilsnera, tu je čakovečko, a Kaj-Pa za one koji vole IPA-rye. Ako pak preferirate witbier, koji je lagan i odlično gasi žeđ, dozvolite da vam oko toga pomogne junak Nikola Zrinski. Meni su pak uz krvavice divno "sjela" Tri mrtvaca.

Sva piva odlično se slažu s raznim mesnim umacima, gulašima, a možete ih koristiti i za polijevanje pečenja - od najjednostavnijeg piceka do pulled porka kojeg npr. u Kaj-Elu možete "kupati" satima. Za kruh i peciva, svakako isprobajte čakovečko ili kombinirajte Kaj-pu i neko jače brašno poput raženog.

Iako se meni sva njihova dosad isprobana piva sviđaju, najdraži mi je porter, Dark side, koji je odličan za biskvitna tijesta i kolače. Mnogima takva kombinacija neće biti neko otkriće, ali ako niste isprobali kolač s pivom, svakako dajte priliku ovom visokom crnom dečku i obratite pažnju na moj idući recept.

{GASTROPIS} LASTOVO NA PUČINI

Na Lastovo ne dolazite slučajno, ni po inerciji jer "svi idu", niti zato jer je u modi ili Vam je usput. Na Lastovo idete s namjerom i željom da ga upoznate. Putovanje iz Splita traje 4-5 sati trajektom, brzom linijom nešto kraće. 

Otok po dolasku doista iznenadi dubokim zelenilom, gustim šumama koje se nadnose nad more i stvaraju neopisive boje od svijetlog tirkiza do dubokog plavetnila. Odlučite li provesti odmor na Lastovu imajte na umu da je to divlji otok na kojemu su najljepši doživljaji vezani uz čudesnu ljepotu prirode, mora, šume, skrivenih staza, neočekivanih vidika i susreta s otočanima.

Ime Lastovo potječe od grčkih pomoraca - Ladesta, a malo smo ga slavenizirali dodajući sufiks – ovo. Rimljani su ga zvali Augusta Insula – Carski Otok. Otok je naseljen od 7.stoljeća, a nakon što su Mlečani razorili grad na obali, izgrađeno je naselje u unutrašnjosti otoka, gdje i danas. 

Najveće naselje na otoku kao da se pokušava popeti na brijeg ne bi li vidjelo more pa se propinje po strmim obroncima. Najstarije sačuvane kuće su iz 15. stoljeća, a malo su "mlađi" čuveni lastovski fumari. Ti lastovski dimnjaci postali su zaštitni znak ovoga po svemu posebnog, grada. Dok hodate njegovim strmim ulicama i stubama, morate primjetiti puno starih prekrasnih kuća koje su napuštene i nažalost propadaju. Posljedica je to nesređenih vlasničkih podataka jer su mnogi Lastovci napustili otok i žive širom svijeta.

Cijeli otok ima oko 600 stanovnika, iako otočani kažu da ih stalno na otoku živi oko 500.

Lutati otokom je najljepša preporuka jer nema kutka u kojemu nećete otkriti neku ljepotu. Istina, ispriječit će se i mnoge novogradnje na neočekivanim mjestima, ali to je valjda neizbježno. 

Obiđite svjetionik Struga, možete se dovesti autom, biciklom ili pak dopješačiti iz Skrivene Luke. Ljubazni svjetioničar nam je dopustio da se prošećemo oko impozantne "sviće" i uživamo u pogledu od kojega zastaje dah. Ako volite lijepe vidike ne propustite Hom na kojemu je heliodrom i još jedan čudesan vidik – Lastovsko otočje, Brač, Korčula, Vis... i moćna pučina.

Nažalost, ni hotel u kojemu smo boravili niti turističke agencije ili Turistička zajednica ne organiziraju brodske izlete u park prirode, kao što ne organiziraju ni vođene ture po otoku. Snalazili smo se sami uz pomoć Lastovaca. 

Cijenite li jednostavnu hranu pripremljenu od vrhunskih namirnica, Lastovo je raj. 

Obilje ribe i morskih plodova, kvalitetna vina rukatac i plavac mali, lastovska zelenjava (čimulice zelja i raštike pripremljene s krumpirom)...

...salate pripremljene od povrća  koje uspijeva na plodnoj lastovskoj zemlji, džemovi i savijače i nenadmašno maslinovo ulje, jamče uživanje.

Restorana i konoba na otoku nema puno, ali kuhaju jako dobro i uglavnom po razumnim cijenama. Obilje i sami možete uočiti dok plivate u kristalnom moru. Oko vas će se skupiti ribe i ribice svih boja i vrsta, kozice će elegantno kliznuti, a ako se malo zagledate u dno i bez velike potrage ugledat ćete hobotnice kako pružaju krake iza kamenja ili raka koji radoznalo izviruje. Ako se pak sami želite okušati u pripremi ribe - nema problema. 

 U Ubli svako jutro pristaju ribarski brodovi i  prodaju noćni ulov. Već za 20 kuna nabavit ćete kilogram plave ribe, a za ostali ulov (kantare, rakove, zubace...) malo se cjenkajte i čeka vas veličanstven obrok.

   

Lastovo nema puno naselja: Lastovo, Ubli, Zaklopatica i Skrivena luka.

Pasadur je niz novoizgrađenih kuća uza mosta koji spaja Lastovo i otočić Prežba, uz isti most s njegove lastovske strane je i jedini hotel na otoku.

Želite li doživjeti divlju prirodu pučinskog otoka punog zelenila, Lastovo je pravo odredište.

   

AB OVO - PROLJETNI POČETAK

Uskrs, najveći kršćanski praznik dolazi u prve proljetne dane. Paganski rituali obnavljanja života prepliću se s vjerskim obilježjima ovoga praznika i simboliziraju obnovu i novo rođenje. Ove nam je godine Uskrs pao rano, krajem ožujka pa se poklopio i simbolički i stvarno s buđenjem prirode i pokretanjem novoga ciklusa.

Navikli smo da u  proljeće pokušavamo „očistiti“ organizam od ponešto nakupljenih zimskih kilica ili se pripremiti za toplije vrijeme i laganu odjeću. Spojimo ugodno s korisnim pa uživajmo i u prvim plodovima proljeća  i obilježimo Uskrs laganim jelima i slasticama. 

Dajte mašti na volju pa kombinirajte povrće i samoniklo bilje u svim mogućim jelima – tjestenine, riža, juhe ili žitarice savršena su podloga i za šparoge i srijemuš (pazite ako ga sami berete da ga ne zamijenite s otrovnim lišćem đurđica) za bob, radič ili koprive. 

ZAGREB COFFE & CHOCOFEST - 5. festival kave i čokolade

Evo njih opet s kavom i čokoladom i to na Trgu bana Jelačića, od 11.-14. veljače. 

Navratite, zavirite u bogatu ponudu, popijte kavicu i pojedite nešto fino. Mi vas podjećamo da smo i ove godine dio festivalske ekipe s novom slasticom festivala - kolačem Kafka.

Nadamo se da će vam se svidjeti kao i prošlogodišnji hit festivala, bučoko.

Vidimo se na festivalu, a slikamo se i pišemo post festum! 

BLAGDANI

Svim čitateljima i čitateljicama, našim dragim jedozovcima želimo sretan Božić i uspješnu, radosnu i ukusnu 2016. godinu!

Veseli nam i siti bili! 

Vaše Jeka i Maja

JEDOZOVNI GLOBUS, ALI NE BAŠ CIJELI

Kuhamo već godinama sve što nam se svidi. Sve što vole naši prijatelji i naše obitelji, sve što nam se učini zanimljivo pa se oduševimo ili baš i ne… 

U naše teme je stalo i puno jela iz cijeloga svijeta, ali neka nam stalno izmiču iako znamo da su i ukusna i omiljena i u zemljama postanka kao i po cijelom svijetu. 

Globalizacija je nemilosrdna - sve znaš, sve je dostupno, sve se može nabaviti… Ali (uvijek taj "ali") neka su jela naprosto nepotkupljiva. I koliko god se trudiš i visiš po netu i naručuješ sastojke i daviš frendove da ti s putovanja donose stvari za koje jadni nisu nikad čuli, pručavaš recepte i autore - ipak je bisara bila najbolja u Fesu ili baklavica u Istanbulu.

Ali, vrijedi pokušavati jer su sve te halve, korme, umaci od kikirikija, limunove trave i kisele kineske juhe - izazov i poziv na istraživanje i kušanje. 

Pa kako je početak putovanja sretna misao na neku destinaciju tako je i početak gastronomskog putovanja sretna misao na puni tanjur.    

HELJDA - LAŽLJIVA KRUŠARICA

Iako nije žitarica - heljda je krušarica i to vrlo omiljena i bogata. Došla je iz srednje Azije i prvo se nastanila u Rusiji i Poljskoj gdje je ostavila dubok trag u tradicijskim gastronomijama. 

Botanički je bliža rabarbari nego žitu, a diči se potpunim odsustvom glutena, bogata je škrobom, magnezijem i željezom uz fosfor i vitamine B1 i B2. 

U gastronomiji se smatra žitaricom i priprema se na isti način kao i druge integralne žitarice. Ima dugu povijest kao prehrambena biljka i cijeni se u mnogim kulturama zbog uravnoteženog sastava. Širom svijeta javlja se u bezbroj varijanti - od heljdinih soba rezanaca u Japanu i Koreji, preko europskih palačinki od heljde, do istočnoeuropskih jela u kojima se heljda koristi najjednostavnije - kao cjelovita žitarica od koje se priprema kaša ili varivo.

Ako ste bili u Rusiji i poželjeli kušati čuveni kavijar, ako je bio poslužen "po propisu" uz njega je stajala i hrpica palačinki od heljdina brašna. Čuveni blini su neizostavna pratnja luksuznom kavijaru.

Heljdino brašno, ovisno o načinu mljevenja pogodno je za već spomenute kaše i žgance, a ako je sitnije mljeveno i za izradu kruha, kolača, tjestenine…  Kako heljda nema glutena najukusnije su kombinacije s drugim vrstama brašna ili sjemenkama i suhim voćem.

Kod čuvanja brašna treba pripaziti da je spremljeno na hladnom mjestu jer zbog nešto višeg postotka masti brzo se užegne i promijeni okus. Preporuka je da se čuva u hladnjaku u dobro zatvorenoj posudi.

Samo heljdino zrno sirovo ili kao kaša, nudi neiscrpne mogućnosti – dodatak u juhe, variva sa povrćem ili mesom, omiljena punjenja za perad, samostalna jela s gljivama ili suhim mesom…  

Pošast osjetljivosti na gluten, najčešći alergen koji sadrže sve druge žitarice, doveo je heljdu u prvi plan u prehrani onih koji gluten izbjegavaju.

Probajte krem juhe nadopuniti preprženim zrnima sirove heljde. Kratko ih prokuhajte u juhi i dobit ćete malo orašast okus, a ugodno hrskavo zrnje obogatit će juhu. 

Složenci s povrćem bit će bogatiji i dobiti na hranljivosti i okusu zamijenite li sloj krumpira slojem kratko prokuhane heljdine kaše.

U Međimurju je heljda odavno dio tradicijskih recepata pa su punjene pure i race nezamislive bez heljde kao i krvavice ili devenice.

Umiješajte heljdino zrnje u svako varivo i iznenadit će vas koliko će okus biti bogat i raskošan. Keksi, pite ili svečani kolači s kremama od čokolade ili vanilije imat će fini orašasti okus ako dio brašna zamijenite heljdinim.

Isprobajte heljdu i ne vjerujte joj da nije žitarice - jer kao da jest.

CHOCO, BUČOKO, KAVA I VINO

Veselim Choco busom provozali smo još jedan Coffee&Chocofest , četvrti po redu.

Izuzetno smo počašćene što je Jedozovni duo i ove godine bio partner festivala. Kao što je već uobičajeno i ove smo godine predstavile jedan originalni recept kao zaštitnu poslasticu festivala. Ovaj je put to čokoladni kruh s bučinim uljem i sjemenkama buče iz našega Međumurja - Bučoko.

Uz već veliku ponudu najkvalitetnije čokolade, pralina i slastica te vrhunske kave ove godine smo imali  čast i zadovoljstvo kušati i vrhunska vina Vlade Krauthakera u vrlo posjećenoj radionici te provjeriti kako se slažu vino i čokolada u neobično zanimljivoj kombinaciji Aleša Kuneja.

 

Malo smo i kuhale na festivalu i to ne baš doslovno - više smo miješale i mućkale i malo mutile pa ponudile čokoladne prutiće i kremu s bananom na kušanje i isprobavanje. Prisutni su nas ugodno iznenadili i pokazanim interesom kao i pohvalama.

Prelijepi prostor HDLUa je ove godine ponudio i jedan lijepi kutak za „kafenisanje“ - popularna bačva je postala kafić.  Sjajan kutak za odmor od kruženja po štandovima i deguistaciju delicija koje su vas privukle.

Nas su privukle i talijanske praline i Kunejevo vino, Vilmine čokolade, Šarlotini keksići, te Hedona koja iz godine u godinu pokazuje veliki napredak u izradi i prezentaciji pralina i čokolada. Vrhunske kave ponuđene od Francka, Barcaffea ili Arabesce su nas malo i rastužile jer su nam pokazale kakve nam sve bućkuriše nude po kafićima.

I na kraju, sličica za uspomenu - nasmijana lica u velikom srcu.

Hvala Sanji i njenim suradnicama za još jedno veselo ružičasto druženje u sivilu zimskog Zagreba.

BLAGDANI ZA 50 KUNA

I nismo se pravo ni okrenuli - evo još jedna godina protutnjala. Ma koliko smo se nadali boljemu i ova je bila teška, recesijska s kišnim ljetom i sivim početkom zime. Nećemo se predavati jadu i kuknjavi nego ćemo se veseliti svakom sunčanom danu i očekivati barem malo snijega da prekrije zimsko sivilo.

I blagdanski stolovi pate. Koliko se god trudili nakupi se troškova pred praznike, pa u novu godinu ulazimo teška koraka opterećena minusima po računima i neplaćenim troškovima koji strpljivo čekaju na karticama.

Uz malo pažljivog izbora namirnica i možda malo više vremena u kuhinji, iako ni to nije uvjet, moguće je pripraviti ukusno jelo i obradovati i sebe i ukućane.    

Kad je o ribi riječ bakalar nije neizbježan ni obavezan. I od jeftijine ribe možete pripremiti sjajna jela:

Kad smo u mesnim jelima pečenke su neizbježne i dio su tradicije. I tu možete proći jeftino nabavite li svinjetinu ili piletinu. Varijante s carskim mesom su neiscrpne kao i s mesom od plećke. 

Piletinu našu nasušnu možete odjenuti u malo svečanije ruho i poigrati se s prilozima i salatama. Skromna namirnica može sjajno izgledati na svečanom stolu uz samo malo mašte.

 A što se juha, slastica i salata tiče – mogućnosti su neiscrpne.  

 Sretni nam i ukusni šparni blagdani!

ROGAČ - BOGATI STRANAC

Je li on Turčin, Sirijac ili stiže iz Malezije? A možda je iz Jemena? To još nije ustanovljeno, ali znamo da je taman, vitak i jako bogat. On mjeri zlato, održao je Svetog Ivana na životu, a sam je izdržljiv i nadasve zdrav.

Ime mu je – rogač. Službeno je poznat i kao - Ceratonia siliqua, mediteranska biljka iz porodice mahunarki raspostranjena je po siromašnim tlima Bliskog istoka, Zapadne Afrike i širom Mediterana, ali mu odgovara i suha topla klima Kalifornije. Ne treba mu puno da se njegova sjemenka razvije u biljku, ali do prvih plodova treba čekati 70tak godina.

Mitovi i priče u kojima se spominje rogač stigle su do nas iz  stare Grčke, iz hebrejskih zapisa, iz kršćanske predaje-pa tako znamo da se Ivan Krstitelj prehranio rogačem (Nijemci rogač zovu Johhannisbrot), da se spominje u starom Egiptu te da su Arapi od rogača izrađivali tamni sirup kao dodatak jelima.

Kod nas je rogač zanemaren i pomalo zaboravljen. Ako ste bili na nekom od naših otoka, Korčuli recimo, prisjetite se mnogobrojnih stabala s kojih vise mahune i na vjetru proizvode prekrasan zvuk udarajući jedna od drugu.

U tim šumama rogača, tlo je prekriveno dragocijenim mahunama. Dovoljno se sagnuti i podići ćete savršenu namirnicu - 89% ugljikohidrata, 4,6 bjelačevina, zanemarivo masti, obilje kalcija …  

Ipak ima i lijepih primjera - gospođa Branka Visković na Hvaru sa svojim prekrasnim brašnom od rogača pokazuje da se može iskoristiti to obilje.

Najviše stabala rogača raste u Španjolskoj, Italiji, Maroku i Portugalu. Upravo u tim zemljama rogač vole i cijene pa od njega rade prah koji mijenja kavu ili kakao, rabe za privlačna aromatična pića, u industriji slastica, ali i kao hrana za magarce ili sirup koji na Malti koriste u tradicionalnoj medicini.

Svestran i po svemu poseban je rogač – njegova osebujna aroma obogatit će i slatka i slana jela. Osim prihvaćenog punjenja za kolače od dizanog tijesta, mahune rogača narezane u prutiće oplemenit će ukuhano voće ili umake za meso. Malo grublje samljeven sjajna je osnova za nepečene slastice i napitke. A brašno pak ima neiscrpne primjene - tijesta, napici, kreme, umaci, dodatak u kruhu i pecivima…

Probajte rogač jer nije njegova sjemenka - grč. keration, sasvim nezasluženo postala mjera za zlato – karat.  

A ŠTO VOLE JEDOZOVKE...

U preko 700 postova već vam 5 godina nudimo naše kulinarije - juhe, variva, meso, deserte,

zdrave i one malo manje zdrave, ali ukusne prijedloge za vaš stol.

Nisu sva ta jela baš ono što bismo prvo zgrabile s nekog stola obilja, ali su naš izbor u obilju koje nudi gastronomija. Neke ustupke nismo napravile jer se ne uklapaju u našu "filozofiju lonca", ali trudimo se pratiti i trendove i održavati vatricu tradicije.

A što mi volimo?
Mi volimo i masno i slasno i posno i  slatko i novo i staro...i  slijedimo svoja uvjerenja: sezonski i poštujući namirnicu.

U sljedećim postovima kuhat ćemo sebi po guštu, a vi probajte pa procijenite. Budite strogi i pravedni.

ZOB, ZOBENE PAHULJICE I POSIJE

I tako došla Maja na svoje - zobene kao tema na Jedozovnom blogu. Pristala sam na zobanje zobi i pahuljanje pahuljica i mljevenje meljave i na sve što zob i svi derivati dopuštaju i mašta moje sublogerice izmašta.

I ja sam našla nekoliko jela koja su mi po mjeri - slani kolači ili variva, a i kruh s dodatkom brašna od zobi je lijepa promjena - rustičan i "težak" odličan je uz sir i vrhnje i malo luka.

Pahuljice možete ubaciti u blender pa kad sve priznaju i pretvore se u prah - pecite od njih kolače i pogače ili ih dodajte bijelom ili kukuruznom brašnu za peciva ili kukuruznoj krupici za palentu.

Isprobajte sve moguće i nemoguće kombinacije sa zobi i derivatima, a ja odoh kuhati fileke za sljedeću temu koju zaslužih u polju zobi. 

Dok ona kuha fileke, ja ću malo općenito o zobi. Primijetila sam da mnoge zbunjuje što su točno zob, sjeckana zob, zobena kaša, sitne, krupne pahuljice, posije, mekinje.. 

Zob je žitarica koja je u ljudskoj prehrani prisutna oko 2 tisuće godina. Zbog malog udjela glutena često je konzumiraju i ljudi koji su inače osjetljivi na gluten. 

Ima visok udio vlakana, nizak udio masti, sadrži niz ljekovitih tvari koje snižavaju kolesterol i kao takva odličan je izbor za bilo koji obrok. Koristi se u i kupkama, oblozima za kožu, a jako je zdrav i koristan čaj od neoljuštene zobi, kao i tekućina u kojoj se zob kuhala!

Možete je kuhati i jesti kao slanu ili slatku kašu, upotrijebiti umjesto riže u brojnim jelima u kojima inače koristite rižu, u salatama i jelima na žlicu, a njene "izvedenice" poput sitnih i krupnih zobenih pahuljica u još više kombinacija - od glatkića (smoothieja), pogačica, palačinki do keksa, kolača i podloga za kolače.  

Zob isperite i stavite u hladnu vodu u omjeru 1:3 i kuhajte s malo soli 60ak minuta. Od nje kuhanjem nastaje zobena kaša, no mnogima je zobena kaša sinonim za jelo od zobenih pahuljica. Pahuljice su spljošteno zrno zobi pa je zapravo oboje ispravno, ali je naravno priprema kaše od pahuljica puno brža. Osim od pahuljica kašu možete pripremiti i od sjeckane zobi. Možda ste se s njom već susreli diljem interneta pod nazivom steel cut oats, u obilju recepata, no kod nas je nešto rjeđa.

Zobene pahuljice možete, ali ne morate kuhati. Dovoljno je da ih namočite u običnom ili nekom drugom mlijeku (bademovo, rižino, sojino), jogurtu, vodi i ostavite da malo stoje, zatim dodate voće, steviju/sladilo/med, cimet, sjemenke ili orašaste plodove.. Kombinacija je bezbroj, a dobit ćete ukusan i zdrav obrok.

Posije ili mekinje su zapravo "košuljice", ljuske od zrna zobi. Bogate su vlaknima, prirodno sadrže malo kolesterola i natrija. Dobar su izvor bjelančevina i željeza, magnezija, fosfora i selenija, kao i tiamina (vitamina B1).
Najčešće se mogu kupiti usitnjene, samljevene i još uvijek su nešto manje poznate od zobenih pahuljica, ali su jednako hranjive i mogu se koristiti u raznim jelima. 

Zobeno brašno nastalo je mljevenjem zrna zobi ili pahuljica i također ima široku primjenu, ali imajte na umu da zbog toga što nema glutena u nekim receptima ipak morate dodati i obično brašno ili više podizača poput kvasca ili praška za pecivo.

Mi koristimo pahuljice i brašno na kojima je naznačeno da ne sadrže gluten, ali oni koji su osjetljivi na avenin ipak bi trebali pripaziti i izostaviti zob i njene "derivate" iz svoje prehrane.

ZAGREB COFFEE & CHOCOFEST

Stigla kava, stigla čokolada!

Već smo navikli da nam zima stigne s mirisom čokolade, a ove godine se u tu aromu umiješala i kava. To i nova predivna lokacija najveće su novosti ovogodišnjeg festivala.

Od 6.-9. veljače družit ćemo se s najboljom kavom na svijetu, s najfinijim čokoladama uz slikanje kavom, gatanje iz taloga, kušanje najfinijh pralina, isprobavanje novih recepata u kuhanju u živo.

Pogledajte program i nemojte propustiti kušati našu Čokoličku tortu na dan otvorenja festivala od 12 sati.

Svi ste pozvani!