ROGAČ - BOGATI STRANAC

Je li on Turčin, Sirijac ili stiže iz Malezije? A možda je iz Jemena? To još nije ustanovljeno, ali znamo da je taman, vitak i jako bogat. On mjeri zlato, održao je Svetog Ivana na životu, a sam je izdržljiv i nadasve zdrav.

Ime mu je – rogač. Službeno je poznat i kao - Ceratonia siliqua, mediteranska biljka iz porodice mahunarki raspostranjena je po siromašnim tlima Bliskog istoka, Zapadne Afrike i širom Mediterana, ali mu odgovara i suha topla klima Kalifornije. Ne treba mu puno da se njegova sjemenka razvije u biljku, ali do prvih plodova treba čekati 70tak godina.

Mitovi i priče u kojima se spominje rogač stigle su do nas iz  stare Grčke, iz hebrejskih zapisa, iz kršćanske predaje-pa tako znamo da se Ivan Krstitelj prehranio rogačem (Nijemci rogač zovu Johhannisbrot), da se spominje u starom Egiptu te da su Arapi od rogača izrađivali tamni sirup kao dodatak jelima.

Kod nas je rogač zanemaren i pomalo zaboravljen. Ako ste bili na nekom od naših otoka, Korčuli recimo, prisjetite se mnogobrojnih stabala s kojih vise mahune i na vjetru proizvode prekrasan zvuk udarajući jedna od drugu.

U tim šumama rogača, tlo je prekriveno dragocijenim mahunama. Dovoljno se sagnuti i podići ćete savršenu namirnicu - 89% ugljikohidrata, 4,6 bjelačevina, zanemarivo masti, obilje kalcija …  

Ipak ima i lijepih primjera - gospođa Branka Visković na Hvaru sa svojim prekrasnim brašnom od rogača pokazuje da se može iskoristiti to obilje.

Najviše stabala rogača raste u Španjolskoj, Italiji, Maroku i Portugalu. Upravo u tim zemljama rogač vole i cijene pa od njega rade prah koji mijenja kavu ili kakao, rabe za privlačna aromatična pića, u industriji slastica, ali i kao hrana za magarce ili sirup koji na Malti koriste u tradicionalnoj medicini.

Svestran i po svemu poseban je rogač – njegova osebujna aroma obogatit će i slatka i slana jela. Osim prihvaćenog punjenja za kolače od dizanog tijesta, mahune rogača narezane u prutiće oplemenit će ukuhano voće ili umake za meso. Malo grublje samljeven sjajna je osnova za nepečene slastice i napitke. A brašno pak ima neiscrpne primjene - tijesta, napici, kreme, umaci, dodatak u kruhu i pecivima…

Probajte rogač jer nije njegova sjemenka - grč. keration, sasvim nezasluženo postala mjera za zlato – karat.