HVAR - NEISCRPAN IZVOR VEDRINE

Pjesma Hvaru

Odete li na Hvar usred ljeta samo ćete naslutiti njegovo pravo lice koje u to doba zastire rijeka turista, nervoza otočana i lažna jet-seterska fama koja lebdi u zraku.
Jesen kada krenu jematve i popusti opsada jahti sa "selebriti" gostima ili proljeće dok se otok budi iz zimske usporenosti - najbolje su vrijeme za upoznavanje i  uživanje u našem, po mnogima, najljepšem otoku.

Mi smo samo malo zagrebli u riznicu zvanu Hvar - začinsko bilje, ulje, voće, riba, povrće neopisive kvalitete i naravno - vino, vino, vino...

Na "pazarima" u svim mjestima na otoku naći ćete i na konfekciju, ali i izgledom i mirisom prepoznatljive otočke proizvode: luk, češnjak, prve pomidore u lipnju, trešnje, vrtne jagode,
bob, krumpir, limune, naranče... Luk je začudan: hrskav, mirisan, blag i istovremeno intenzivan, slatkast i robustan. Jeli bismo ga kao jabuku. Samo nekoliko polumjeseca hvarskog luka kuhani krumpir ili list salate pretvara u doživljaj.

Dok se vozite otokom ne žurite. Svratite u Dol iznad Staroga grada i kušajte što nude u OPG Stančić.

Popnite se u Svirče i Vrisak, naravno radi vina, ali i radi neopisivih mirisa koji se dižu iz vrtova i vinograda, polja lavande koja se spuštaju prema Starogradskom polju.

Spustite se cestom prema Jelsi pa ili produžite u Ivan Dolac ili navratite u vinariju Tomić. Najavite li se, pripremit će sjajnu prezentaciju svojih vina i otočkih specijaliteta, a nahrupite li bez najave kao mi, kušanje vina u društvu još nekoliko dolutalih vinoljubaca, sve se može pretvoriti  u lijepo druženje uz neodoljiva vina.

Kupite sve što vam se svidi jer ova vina nećete naći baš u svakom marketu.

Cesta iz Jelse prema Starom gradu vodi kroz Starogradsko polje, najveće obrađeno polje na našim otocima, najstariji i jedini primjer grčkog katastra i parcelizacije na Mediteranu. Na UNESCO-voj Listi svjetske baštine je od 2008. Fascinira činjenica da je polje zadržalo svoj agrarni karakter već 2400 godina.

Šetnju poljem možete obaviti i uz stručno vodstvo ili kao mi u nekoliko navrata ulaziti u polja s jasno vidljivim ostacima grčke hore. Grčka hora se dobro sačuvala u kamenim suhozidima koji označavaju međe čestica. Kroz stoljeća su vrijedne ruke težaka slijedile te grčke čestice prateći ih u  suhozidnoj tehnici.

Ljudi koje smo susretali u šetnjama poljem rado su nas pozivali na čašu vina ili rakije, pričali pripovijesti o sebi i polju, o otoku i moru. Obujte se dobro jer je teren kamenit i travnat, ponegdje obrastao visokom travom i gusto naseljen bodljikavim biljkama i ponekom gospođom zmijom koja bi se povukla u kamenje suhozida uznemirena našim koracima. 

U obilasku otoka nemojte propustiti šetnje šumama koje su premrežene stazama i za hodanje, bicikliranje i planinarenje. Stara cesta od Starog Grada prema Hvaru oduzima dah bezbrojnim vidicima, obiljem samoniklog jestivog bilja i mirisima borova, mirte i ružmarina.

Ponesite s otoka vino, ulje, ružmarin i lavandu ali najvažnije – ponesite lijepe slike da vas razvedre u sive dane na kontinentu.