USKRS

Iako je pomičan i ovisan o lunarnom kalendaru, Uskrs najveći kršćanski praznik dolazi u prve proljetne dane i svojim paganskim korijenima simbolozira obnovu i novo rođenje. Priprema za Uskrs traje tijekom korizme, a post na Veliki petak više je simbolički i tradicijski nego vjerski čin.

Na našim stolovima na Veliki petak uobičajio se riblji meni iako su ranije u siromašnim krajevima Hrvatske palenta, mlade koprive, ćimulice ili nešto mladog povrća uspješno popunjavali taj predpraznički ručak.

Neodvojiv običaj vezan uz Uskrs su, naravno pisanice. Iako se posvuda prodaju gotove oslikane pisanice od drva, plastike, keramike svih boja i uzoraka, ipak se održala tradicija bojanja jaja na Veliki petak. Sve češće se trudimo upotrijebiti prirodne boje: ljuske crvenog luka za smeđe-crvenu, špinat ili kopriva za zelenu, malo nevena za žutu i naravno crteži voskom koji će formirati ukrasne šare.

Tradicijski stol na Uskrs ne trpi puno eksperimenata: pinca ili kuglof ili sirnica kako je ponegdje zovu, kuhana šunka, hren, mladi zeleni luk i kuhana jaja čine nezaobilazan doručak. Za ručak se nudi obično mlada pečena janjetina, ponekad teletina, mladi krumpiri, rjeđe perad ili odresci.

Slastice su također obilježene proljećem: lagane kreme, voćni kolači, torte s voćnim punjenjem, vijenci od laganog tijesta, šarlote i voćne savijače.
Poigrajte se s okusima i probajte malo "pojačati" lagane kolače čokoladom, bademima ili kokosom...

Prikrijte miris neodoljivog mladog luka zaostao od doručka, mirisnom kremom od čokolade, mente ili nekog egzotičnog voća.