Naša domaća šljiva (Prunus domestica) ima jako puno sorti, većinom su porijeklom iz Azije, a kažu da je i vrtove babilonske ukrašavala svojim prelijepim bijelim cvjetovima i jedrim plodovima.
Najčešća i najomiljenija je bistrica - krasotica plavog lika, žućkastog slatkog mesa i mirisa koji najavljuje jesen. Iako skromna po zahtjevima pravi je rudnik svih dobrota i korisnih sastojaka: vitamin C, karoten, niacin, kalij, fosfor, fenoli s antioksidativnim djelovanjem, celuloza i proteini. Upravo radi takvih svojstava sve više voćara u nas se odlučuje za uzgoj bez pesticida. Plodovi tako uzgojene šljive pogodni su i za sušenje i pripremu pekmeza, džemova i kompota.
Naročito je omiljen pekmez od šljiva koji možete pripremiti i bez dodavanja šećera jer šljive imaju puno vlastitog voćnog šećera i pektina. Kuhajte šljive na laganoj vatri dok sok ne ispari i masa se ne zgusne do željene gustoće (isprobajte na porculanskom tanjuriću). Džem možete dobiti i ako šljive pečete u pećnici. Uz dodatak ruma, šljivovice,vanilije,... dobit ćete jako ukusan namaz za kruh, palačinke i druge kolače.
Kada se ovih dana po voćnjacima Like i Slavonije zatresu stabla šljiva i plavi plodovi se otkotrljaju u travu, sjetit ćemo se djetinjstva, naših baka koje su pekle pekmeze i džemove za duge zimske mjesece. Naročito lijepe plodove možete i osušiti. Obrišite onu "maglicu" s plodova, ako želite izvadite sjemenku i sušite na suncu nekoliko sati, kasnije ih premjestite u hlad. Ako nije sunčano vrijeme šljive možete osušiti i u pećnici – na rešetku poslažite šljive i ostavite ih na niskoj temperaturi (oko 80 stupnjeva) 15tak sati.
U zimskim mjesecima zagrijte se "ličkim čajem" čija je osnovica nenadmašna lička šljivovica. A pripremite ga ovako: na dnu posude karamelizirajte dvije žlice šećera, dolijte ½ dl vode, pustite da prokuha, dolijte ½ litre rakije i pustite da se zagrije, ne dajte da prokuha.
Nema komentara :
Objavi komentar